查看文章

Postoji povećana zabrinutost u Svijetu, ali i Hrvatskoj, da je veliki dio sadašnje poljoprivredne proizvodnje postignut na trošak neobnovljivih zemljišnih resursa. Stoga si ne možemo priuštiti ignoriranje činjenice da je prijašnji, ali i sadašnji, pad produktivnosti i kvalitete tla bio snažno opravdavan jačanjem tehnološkog razvoja u poljoprivredi. Međutim, to ne znači da se umanjuje važnost agro-tehnološkog napretka kao niti naša potreba za daljnjim razvojem novih tehnologija. Umjesto toga, moramo težiti razvoju agrotehnike čija primjena omogućava održivost poljoprivredne proizvodnje, ali i istodobno pomaže kvaliteti i zdravlju tla umjesto da ga narušava.

Danas, redovita agrotehnika podliježe brzim promjenama trendova. Ona se uklapa u sve veću svijest o održivosti agroekosustava, ali i prilagodbi klimatskim promjenama. Klimatske promjene danas su realnost, a posebno je ugroženo područje mediteranskog bazena. Promjena klime povezana je s povećanjem koncentracije plinovitih oblika ugljika i dušika u atmosferi zbog antropogenog djelovanja (IPCC, 2014). Porast srednje godišnje temperature zraka od 0, 07 do 0, 22 C po dekadi duž hrvatskog obalnog područja zabilježena