Gospodarsku vrijednost nekog genotipa (hibrida ili sorte) ne čini samo njegova produktivnost, otpornost na bolesti, sušu, polijeganje itd., već sposobnost da pozitivna svojstva zadrži u različitim okolinskim uvjetima proizvodnje. U prirodi postoji jaka interakcija genotipa i okoline, koju svaki oplemenjivač nastoji procjeniti nakon stvaranja novih genotipova. U 2008. godini, na polju Poljoprivrednog instituta Osijek, napravljene su 24 nove hibridne kombinacije suncokreta križanjem tri citoplazmatski muško sterilne linije i osam restorer linija. Tijekom 2009. i 2010. godine, postavljeni su poljski pokusi na lokacijama: Beli Manastir (BM09 i BM10), Osijek (Os09 i Os10) i Nova Gradiška (NG09 i NG10), a 2010. pokus je postavljen iu Vukovaru (Vu10). Iz podataka uroda zrna, sadržaja ulja te uroda ulja, za obje godine i sve lokacije (7 okolina), napravljena je analiza varijance (ANOVA) i Additive Main effects and Multiplicative Interactions (AMMI) analiza te AMMI1 i AMMI2 biploti. Hibridi su se značajno razlikovali u urodu zrna, sadržaju ulja i urodu ulja po istraživanim lokacijama i godinama. Prosječno, za sve istraživane hibride u sedam okolina, urod zrna je bio 3, 3 t/ha, sadržaj ulja 47, 5%, a urod ulja 1,423 t/ha. Značajno najveći urod zrna i ulja ostvaren je u okolini Os09 (4,220 i 1,831 t/ha), a sadržaj ulja u NG10 (50, 6%). Najveći urod zrna, u sedam okolina, ostvario je hibrid OS-H-4 (3,913 t/ha). Ovaj hibrid je imao i najveći urod ulja (1,721 t/ha). Najveći sadržaj ulja u zrnu suncokreta imao je hibrid OS-H-1 (50, 6%). AMMI analizom uroda zrna, sadržaja ulja i uroda ulja, prve dvije IPCA komponente bile su značajne na razini 0, 01, odnosno 0, 05, i objašnjavaju 58, 5, 73, 7 i 60, 5% od ukupne